Život i rad u Sloveniji (paket s informacijama)

VIZA
Uz važeće putne dokumente, imigranti koji žele ući u Sloveniju moraju imati vizu ili dozvolu boravka, osim ukoliko zakonom ili nekikm medjunarodnim sporazumom nije predviđeno drugačije.

DOZVOLA BORAVKA
Imigrantu koji želi boraviti u Sloveniji radi zapošljavanja ili posla može biti odobrena privremena dozvola boravka ukoliko posjeduje radnu dozvolu i ostale dozvole koje se zahtijevaju u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i radu imigranata, ili ukoliko on/ona ispunjava uslove predviđene zakonskim aktima i drugim važećim odredbama Republike Slovenije. Dozvola boravka omogućava imigrantu ulazak i boravak u Republici Sloveniji. Izdaje se od strane administrativne jeidnice u mjestu boravka
imigranta.

RADNA DOZVOLA
Građani EU su, kada je riječ o zapošljavanju i traženju posla, prema Evropskom zakonu jednaki domaćim radnicima ili onima koji traže posao. Građani zemalja članica EU (starih i novih) i EEA (Norveška, Lihtenštajn, Island) NE TREBAJU radnu dozvolu za zapošljavanje i rad u Sloveniji. Poslodavci koji zapošljavaju radnike iz ovih zemalja su jedino obavezni prijaviti zahtjev za zapošljavanje i rad radnika iz EU.

Za radnike koji dolaze izvan EU, radna obaveza se obično izdaje na zahtjev poslodavca kao dozvola za rad ili radna dozvola i ona omogućava imigrantu da radi isključivo kod navedenog poslodavca – aplikanta.
U posebnim pravnim slučajevima immigrant može aplicirati za radnu dozvolu lično i dobiti ličnu radnu dozvolu, koja mu u vremenskom periodu na koji je izdata daje pravo slobodnog izbora zaposlenja ili posla.

TIPOVI RADNIH DOZVOLA
• Lična radna dozvola (na period od tri godine ili vremenski neograničena)
• Dozvola za zapošljavanje (do jedne godine)
• Dozvola za rad (unarpijed određen vremenski rok trajanja)

PLAĆA
Od 1. augusta 2009. godine minimalna plaća u Sloveniji iznosi 597,43 EUR bruto.

SOCIJALNO OSIGURANJE
Poslodavac je dužan prijaviti radnika migranta radi obaveznog penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja i osiguranja za nezaposlene, a također je dužan u roku od 15 dana od početka radnog odnosa podnijeti fotokopiju prijave.

ZABRANA DISKRIMINACIJE
Poslodavac mora osigurati jednak tretman pri zapošljavanju onima koji traže posao ili zaposlenima za vrijeme trajanja zaposlenja i u vezi sa ugovorom o zaposlenju, a u skladu sa Zakonom o radnim odnosima, odredbama koje primjenjuju princip jednakosti i pravilima o jednakim mogućnostima muškaraca i žena.

POŠTIVANJE ODREDABA O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU
Radnik mora poštovati i primjenjivati odredbe o sigurnosti i zdravlju na radu i raditi pažljivo kako bi zaštitio svoj život i zdravlje, te život i zdravlje drugih.

UGOVORI O RADU NA ODREĐENO
Poslodavac ne može zaključiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno sa istim radnikom i za isti posao za neprekidan period duži od dvije godine, osim ukoliko zakon predviđa drugačije (na primjer: zaposlenje stranca ili osobe bez državljanstva kojoj je odobrena radna dozvola na neodređen vremenski period, osim u slučaju lične radne dozvole)

DODATNA PRIMANJA
Radnik ima pravo na dodatna primanja za posebne uslove rada vezane za raspodjelu radnog vremena za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i rad za državne praznike i slobodne dane.
Radnik ima pravo na dodatna primanja za staž.

POVRAT TROŠKOVA VEZANIH ZA RAD
Poslodavac mora osigurati radniku povrat troškova ishrane tokom rada, putnih troškova do is a posla i troškova koje radnik ostvari tokom obavljanja određenog posla i zadataka na poslovnim putovanjima.

NAKNADA ZA GODIŠNJI ODMOR
Poslodavac će biti u obavezi isplatiti naknadu za godišnji odmor radniku koji ima pravo na godišnji odmor najmanje u iznosu minimalne plaće.

PREKOVREMENI RAD
Prekovremeni rad ne može prelaziti 8 sati sedmično, 20 sati mjesečno i 170 sati godišnje. Radni dan ne može biti duži od 10 sati. Uz saglasnost radnika, prekovremeni rad može preći godišnji limit, ali ne smije preći 230 sati godišnje.

OGRANIČAVANJA NOĆNOG RADA
U periodu od četiri mjeseca, radno vrijeme radnika noću ne može prelaziti prosječnih osam sati dnevno.

PAUZA TOKOM RADNOG VREMENA
Radnik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na pauzu tokom dnevnog posla u trajanju 30 minuta.

DNEVNI ODMOR IZMEĐU DVA UZASTOPNA RADNA DANA
Radnik ima pravo na neprekidan odmor u trajanju od najmanje 12 sati unutar perioda od 24 sata.

SEDMIČNI ODMOR
Uz dnevni odmor, radnik će ima pravo na neprekidan odmor u trajanju najmanje 24 sata unutar perioda od sedam uzastopnih dana.

TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA
Radnik ima pravo na godišnji odmor u toku pojedinačne kalendarske godine koji ne smije biti kraći od četiri sedmice, bez obzira da li radi puno ili skraćeno radno vrijeme.

RODITELJSKO ODSUSTVO
Poslodavac je obavezan osigurati pravo radniku na odsustvo s posla ili skraćeno radon vrijeme u slučaju da traži zakonom definisanog roditeljskog odsustva.

PRIMJENA PRAVA U VEZI SA POSLODAVCEM I PRAVNA ZAŠTITA
Ukoliko radnik misli da poslodavac ne ispunjava obaveze proistekle iz radnog odnosa ili da krši bilo koje njegovo pravo proisteklo iz pravnog odnosa, ima pravo da u pisanoj formi zahtijeva od poslodavca da prestane sa kršenjem i/ili ispuni svoje obaveze.

OBAVEZE POSLODAVCA PREMA SINDIKATU
Poslodavac mora obezbijediti uvjete sindikatu za brzo i efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti u skladu sa odredbama koje regulišu prava i interese radnika.

Polodavac je obavezan omogućiti sindikatu pristup informacijama koje bi mogle biti potrebne za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

INSPEKCIJA RADA
Nadzor nad primjenom odredbi Zakona o radnim odnosima, izvršnih regulativa, kolektivnih sporazuma i općih akata poslodavca koji regulišu radne odnose bit će obavljan od strane inspekcije rada.

MINIMALNI VREMENSKI PERIOD ZA OBAVJEŠTENJE
Ukoliko je ugovor o radu prekinut od strane radnika, period za obavještenje je 30 dana.
Ukoliko je ugovor o radu prekinut od strane poslodavca zbog poslovnih razloga, minimalan period za obavještenje je:
• 30 dana ukoliko je staž radnika kod tog poslodavca kraći od pet godina,
• 45 dana ukoliko je staž radnika kod tog poslodavca najmanje pet godina,
• 60 dana ukoliko je staž radnika kod poslodavca najmanje 15 godina,
• 120 dana ukoliko je staž radnika kod poslodavca najmanje 25 godina.

Ukoliko je ugovor o radu prekinut od strane poslodavca zbog greške koju je napravio radnik, minimalan period za obavještenje je 30 dana.

OTPREMNINA
Poslodavac koji prekine ugovor o radu zbog poslovnih razloga ili zbog nedostatka kapaciteta obavezan je isplatiti radniku otpremninu. Kao osnova za obračun otpremnine uzet će se prosječna mjesečna plaća koju je radnik dobijao ili bi dobio u zadnja tri mjeseca prije prekida ugovora. Radnik ima pravo na otpremninu ukoliko je radio kod poslodavca ili njegovog pravnog prethodnika duže od godine dana.severance pay.

Informacija pripremljena od strane : Saveza slobodnih sindikata Slovenije, Dalmatinova 4, 1000 Ljubljana, Slovenija
Telefon: 00386 1 43 41 200
Email: zsss@sindikat-zsss.si

Kontakt:
Savez Samostalnih Sindikata Bosne i Hercegovine
Obala Kulina bana 1,
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 33 20 20 29, 66 48 72;
E-mail: sssbih@sindikatbih.ba;sinbih@bih.net.ba